CRKVA GOSPE OD KARAVAJA
Zavjetnu crkvu Gospe od Karavaja na svom je zemljištu 1792. godine podigla obitelj Gelpi, porijeklom iz Bergama. Štovanje Gospe od Karavaja započelo je u italiji 1432. godine, točnije 26. svibnja u mjestu Caravaggio u blizini Bergama, ukazanjem Gospe pobožnoj ženi ivanici. Kada se Gospa ukazala mladoj ivanici, kao uspomenu na svoje pojavljivanje, ostavila je otisak svojih stopala na kamenu i izvor čiste vode ispod njega. Nakon kupanja u potoku koji je potekao iz izvora, ljudi su ostali zadivljeni otkrivši kako su njihovi bolovi tajanstveno nestali. Vijest se proširila, a na mjestu ukazanja ljudi su izgradili svetište.
Tijekom 17. i početkom 18. stoljeća mnoge su se talijanske porodice iz okolice Bergama doselile u Tisno, a među njima je bila i obitelj Gelpi koja je, štujući Gospu, sa sobom donijela i sliku s prikazom Gospina ukazanja u Caravaggiu. Tako je Tisno postalo vjersko središte i meka za hodočasnike upravo zahvaljujući slici talijanske obitelji Gelpi.
Kako je s godinama štovanje i hodočašćenje Gospi raslo, tako je i kapelica nekoliko puta proširivana i nadograđivana. na oltarnoj menzi u prezbiteriju crkve nalazi se Oltarna pala rađena u tehnici ulja na platnu. autor slike je antonio Zuccaro, a nastala je vjerojatno po predlošku stare slike ukazanja koju je u Tisno donijela obiltelj Gelpi. Danas se ta slika nalazi na južnom bočnom zidu crkve, rađena je u tehnici tempera na dasci, a njen autor je nepoznat.
Na sam blagdan, crkvu Gospe od Karavaja svake godine posjećuju deseci tisuća vjernika. nakon križnog puta i misa koje se održavaju od zore do sumraka, Tišnjani i njihovi gosti nastavljaju obilježavati proslavu nizom prigodnih događaja.
CRKVA DANAS
Kroz vrijeme, crkva je doživjela različite rekonstrukcije, dogradnje i pregradnje. Današnja je crkva jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom i dograđenom malom prostorijom pokrivenom dvostrešnim krovom. ispred crkve je trijem, a udaljeni zvonik, izgrađen 1902. godine, nalazi se uz prostoriju s bunarskom krunom.
Do Gospina svetišta na brdu Brošćica, okruženog visokim čempresima i borovom šumom, vodi takozvana karavajska ulica; 214 stepenica koje hodočasnici znaju proći na koljenima zbog ispunjenja zavjeta Gospi. Običaj je da se zadnju nedjelju u ožujku započinje moliti Devetnica Gospi od Karavaja kao priprava za njen blagdan 26. svibnja. Devetnica se moli svaku nedjelju do blagdana.
Izvor:
STOŠIĆ, K.: Sela šibenskog kotora, Šibenik, 1941., p.208
JURAN, K., SORIĆ, S. : Spomenici sakralnoga graditeljstva na otoku Murteru,
Toponimija otoka Murtera. Zadar, Sveučilište u Zadru, 2010, p.97-1217
Uputite se u tematsku šetnju po Tisnom